Zena u islamu

Es selamu alejkum



20.07.2009.

Živjeti u braku



Danas, više nego ikad, život u braku postao je stvarni izazov. Oko nas, muškarci i žene se upoznaju, a zatim napuštaju jedno drugo, u modernom društvu u kojem brkaju slobodu i nedostatak odgovornosti sa ljubavlju i fleksibilnošću. Koliko se žena i muškaraca zaista pripremi da živi kao par, kao porodica?

Neki o tome razmišljaju, neki su to već učinili. Čujemo razne priče… nekad nas dirnu očekivanja i nade nekih, nekad nas rastuže bolna iskustva drugih. Možda se i vi, braćo i sestre, pripremate započeti ovo životno iskustvo braka, poznato kao pola imana. Ili ste pak već počeli dijeliti svoj život s nekim. U tom slučaju, vaša očekivanja su se možda, hvala Bogu, više nego ispunila, ali ponekad su se možda javile i sumnje. Ovo možda nije ono što ste ocekivali..

Braćo i sestre, ništa se ne treba idealizirati.

Savršen muž ili savršena supruga postoje samo u vašim snovima. Bog je dao vama, kao što je dao drugima, plemenite osobine i inteligenciju. Bog je dao vama, kao što je dao drugima, greške i nedostatke. Savršenstvo nije dato ni vama niti ijednom ljudskom biću.

Nije dovoljno dijeliti istu vjeru, iste principe i iste nade, da bismo bili idealan par. Koliko je mladih parova bilo u iluziji da će njihov budući život biti harmoničan, kao da je biti musliman dovoljno za uspješan brak? Kao da je njihovo zajedništvo bilo bazirano isključivo na susretanju dva svijeta koje čine isti principi koje poštujemo ili pravila koje primjenjujemo!

Ova iluzija, koja je jučer obećavala mali raj na zemlji, danas čini zivot teškom borbom. Koliko ljudi govori o “principima braka u islamu”, a zapravo žive u stvarnosti razorenog, pustog i frustriranog života?

Danas, više nego ikad, život u braku postao je stvarni izazov. Oko nas, muškarci i žene se upoznaju, a zatim napuštaju jedno drugo, u modernom društvu u kojem brkaju slobodu i nedostatak odgovornosti sa ljubavlju i fleksibilnošću.

Živjeti kao par nije bez izazova – pripremiti sebe, učiti i stalno se truditi doprijeti do drugog, uz strpljenje, dubinu i nježnost. Iako je tačno da vas principi islama spajaju, ili će vas spajati, morate imate na umu svaki dan da osoba s kojom dijelite život ima vlastitu prošlost, rane, osjetljivost i nade. Naucite slušati, razumjeti, opažati, pratiti.

Živjeti kao par je najveći test: test strpljenja, pažljivosti, sposobnosti da se slušaju neizgovorene riječi, samokontrole, ispravljanja svojih grešaka, zarastanja rana. U svakom od ovih testova, postoje dvije strane. Nije lahko. Značajan trud mora biti osnovan na najdubljem osjećanju za duhovnost, džihadu, u najjačem smislu rijeci. džihad ljubavi koji nas podsjeća da moramo paziti na osjećanja. Osjećanja se održavaju, produbljuju, ukorijenjuju kroz vaše zajedničke izazove i vaše strpljenje.

Strpljenje i brižnost kod jednog para, odvest će ih ka svjetlu, ako Bog da. Sjetite se, braćo i sestre, Poslanika (s.a.w.s), koji je bio primjer za svakog, tako pažljiv, tako nježan, tako strpljiv. On nije samo podsjetio Ummet na principe, on nas je prosvijetlio svojim prisustvom, svojim slušanjem i svojom ljubavlju.

Prije nego što je postala majka njegove djece, njegova supruga bila je žena, njegov partner, osoba koju je otkrivao svakim danom, osoba koja ga je pratila i koju je pratio; predmet njegove pažnje, dokaz njegove ljubavi. On je znao značenje tišine, moć dodira, ljepotu pogleda, radost jednog osmijeha, ljubaznost u pažljivosti.

Postoje oni koji idealiziraju drugog toliko puno da zapravo nikad ne vide svoje partnere i oni koji napuste jedno drugo prebrzo da bi imali vremena za upoznavanje.
Mi se stalno podsjećamo na principe islama, njegovu dubinu, duhovnost, suštinu. Živjeti kao par, formirati vezu, biti strpljiv u nesreći, voljeti do mjere trpljenja, jeste početak duhovnosti. Jedan izazov, test - daleko od ideala, blizu realnosti.

Sestre i braćo, morate biti spremni da doživite jedan od najljepših testova svog života. To zahtijeva sve od vas - vaše srce, vašu svijest i vaš trud. Put je dug. Morate naučiti zahtijevati, dijeliti, praštati…beskrajno.

Od stvari koje su dozvoljene u islamu, razvod je najmrža stvar Bogu. Živjeti kao par je tesko: imajte na umu da je vaša supruga prvo žena, a onda majka vaše djece; imajte na umu da je vaš suprug prvo muškarac, a onda otac vaše djece. Naučite živjeti u paru, unutar svoje porodice…pred Bogom i pred svojom djecom.

Ovaj trud rezultirat će osjećanjem zaštite: One su vaša odjeća i vi ste njihova odjeća. Naučite biti strpljivi, biti njezni, ponuditi oprost, i postići ćete duhovnost zaštićenih, blizinu onih koji su bliski. Vjera tada postaje izvor svjetlosti i “njegovog ili njenog” prisustva, postaje izvor zaštite; test za vaše srce, energija vaše ljubavi - pola vašeg imana.

Molim Allaha da ova ljubav bude škola za vaš trud i svjetlost za vaše strpljenje.

20.07.2009.

8. Mart - Simbol poniženja

 Nakon vjekova ropstva i poniženja, zatim lažne emancipacije i ravnopravnosti; bolje reci novog vida sramocenja; nemuslimani su ponudili ženi novo ponižavajuce obilježje - OSMI MART. Ponudili su joj dan žena! Tim su priznali da svi njihovi raniji sistemi nisu davali ženi njeno mjesto u društvu, jer nije imala taj svoj dan. Koliko ce proci vremena dok joj iz svoje ''velikodušnosti'' ne ponude cio mjesec, pa i godinu? Ne treba cekati, jer to nikada nece ni biti; zato što žena svoja prava, cast, pažnju i dostojanstvo može dobiti samo u islamu. Iza osmog marta i drugih slicnih obmana stoje ljudi; i to ljudi rdavih osobina; a iza islama je veliki Allah, Ciji su propisi vrhunac mudrosti i pravde.

 

Osmi mart je simbol koji posebno istice dvije poruke: Podsjecanje na trenutak kada je žena postala ravnopravna sa muškarcima; i iskazivanje posebne pažnje ženama tom danu. Pogledamo li kako se provodi prva poruka, primijetit cemo slijedece stvari: - Nisu uspjeli postici ravnopravnost u fizickom smislu, odnosno u ravnopravnom obavljanju najtežih fizickih poslova (u vecini slucajeva za isti posao žena dobija manju naknadu od muškarca); izveli su je (ženu) na ulicu da ne bi odgajala djecu i tako joj umanjili osjecaj materinstva, ali joj to nisu nadomjestili osjecajem ocinstva; obnažili su je za reklamiranje auta, motora, traktora i sl., ali je nisu zaštitili od nasrtljivih natpisom: ''Prodaje se traktor, ali ne i žena.''

Zašto su sve to uradili?

1. Da pokažu muslimanima kako je njihova žena ravnopravna, slobodna, sretna, a muslimanka nije. Efekt koji tim žele postici, jeste, da se muslimani postide svoje vjere, i napuste je, te tako prestanu biti oni koji se zalažu za provodenje Allahovih propisa na Zemlji, da bi na kraju ostalo samo nevjerstvo koje pruža ljudskoj strasti da radi što želi.

2. Da natjeraju ženu da zaraduje, jer im sebicnost ne dozvoljava da je izdržavaju. Nevjernici smatraju da opskrbu daju samo oni, a ne Allah, subhanehu ve te'ala, pa zato traže od žena da, osim u kuci, rade i na poslu, radi više primanja. Ako im pak žena ne radi (nije zaposlena), stalno joj prebacuju kako je hrane, i lupaju pesnicom o sto kao da one prema njima ne izvršavaju nikakve obaveze.

3. Da bi na svojim radnim mjestima, dolazeci u kontakt sa puno žena, lakše došli u situaciju da ucine blud.
Druga poruka simbolike osmog marta jeste iskazivanje pažnje prema ženama. Ako se ta pažljivost malo prostudira otkrivaju se nove stvari. - Ovo je vaš dan; što zanci da u druge dane ne tražite ovakvu pažnju. Pažnja nije usmjerena samo prema vlastitoj supruzi, nego i prema tudim, pa je cestitanje praznika prilika da se kroz zagrljaj, poklon, poljubac i sl. prenesu razne poruke zavodenja.
Nije cudno što žene nevjernice (nemuslimanke) ne shvataju ovu lakrdiju koju im vješaju o vrat. One nece da znaju za mnogo važnije. Nece da znaju za mnogo važnije. Nece da znaju za Allaha svemocnog i Njegove propise onako kako treba. Na, kraju, takvim im se sav taj cirkus osmog marta i dopada. Ali šta je sa ženom vjernicom?
Je li, ona svjesna da, cestitanjem i primanjem cestitke tog dana, iskazuje time svoju saglasnost da Allahove, subhanehu ve te'ala, propise oko praznika treba zamjeniti ljudskim?! Da li je svjesna da, takva saglasnost, onoga koji je iskazuje - cini griješnikom kome prijeti Allahova kazna? Nije znala? Zato im se mora objasniti važnost izucavanja Allahove vjere. Prvo se uci kako se spasiti kazne, a potom se provodi nauceno. Ali strah od Allaha, subhanehu ve te'ala, nije jednini (iako je glavni) razlog da žena prihvati islam, a odrekne se svega drugog. Islam joj nudi prava, i pažnju bolju od svih drugih sistema.

PRAVA ŽENA

Njena prava su:

U imetku; muž je dužan da je izdržava, a ona od svoga imetka nije obavezna trošiti na porodici, makar bila bogatija od muža:

U obrazovanju; mora joj se omoguciti naobrazba u kuci, mesdžidu i fakultetima uz šerijatske uvjete:

U radi; dozvoljen joj je u okviru islamskih propisa, te da ne bude prekomjeran kako bi imala snage i za obaveze prema porodici:

U casti; ako je neko potvara za nepristojnost, a nema svjedoke bit ce kažnjen od šerijatskog suda:

U intimnom životu; ima pravo na igru sa mužem pred odnos, da ne bi ostala bez zadovoljstva:

Kao djevojka ima pravo da prihvati ili odbije prosca:

Kao udovica; ponovo se može udati, i u zdravoj vjernickoj sredini niko je nece osuditi zbog toga:

U neposlušnosti mužu; ne može biti grubo kažnjavana, može biti udarena, ali ne po licu, niti da potece krv, niti da ostanu posljedice:

U nepravdi muža; ako je muž griješnik (npr. pijan) pa je maltretira, reagovat ce šerijatski sud:

U ljubavi i pažnji; pa Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je cak na samrti naglasio blago postupanje sa ženama. Zaista je islam od Allaha, subhanehu ve te'ala, nareden. Ali ako ženi o islamu budu govorili neprijatelji islama, ili neznalice, izgubit ce vjeru, i tugovati što joj niko nije cestitao osmi mart. Imajmo na umu da su nevjernici ljudi krajnosti. Oni nikada nece ponuditi ženi osim jedno od dva zla:

Pretvaranje finocom dok je ne iskoriste, i tako skoro potpuno ponize, kako rade lukavi:

Obožavanje njenog tijela, pa se ona uzoholi, kako to rade sumanuti; a oboje, i poniženost, i oholost vodi je u Vatru (prvo radi grijeha i okretanja od islamskih propisa, a drugo zato što Allah mrzi ohole). Zato drage vjernice prihvatite se islama, i odreknite se oponašanja nevjernika. Budite poslušne muževima i tražite od njih da budu prema vama pravedni i pažljivi.

Kako je bio pažljiv cuveni halifa, i snažni vojskovoda Omer ibn Abdu-l-Aziz. Onoj koja je bila kod njega, rekao je da ga rashladuje lepezom, pa je tako zaspao. Probudivši se ugledao je nju kako spava, pa je onda on nju poceo lepezom rasterecavati vrucine. Kada se probudila zacudeno je pitala kako to? - Pa zar ti nemaš dušu kao i ja, zar nemamo iste potrebe?'' - odgovorio je tadašnji vladar muslimana

20.07.2009.

Sahabijke kao uzor vjernicama

 

Postoje vjerske i historijske relacije koje doprinose mišljenju o isključivanju muslimanske žene iz javnog života.
Kur'an se ženama obraća kao osobama od Boga stvorenim, propisima zaduženim i onima koje su odgovorne za svoje moralne i društvene aktivnosti.

Kur'an nas poučava da nijedna osoba neće nositi teret nijednog drugogo pojedinca ili grupe ili pak svoje pripadnosti određenom spolu. (El-Bekare, 233 i 286)

Svaka osoba je odgovorna za svoju vlastitu djelatnost (6:164, 40:17, 20.15); i svako dobro djelo će biti dato onome ko ga bude činio. (2:272)


Kur'anski primjeri

Kur'an poziva žene da uzmu aktivnog učešća u društvenom životu u ajetu 33:53. Ovaj ajet poziva ljudska bića da izraze svoje lične i društvene kvalitete za zajedničko dobro. On također obavezuje i muškarce i žene da daju svoj doprinos u izgradnji etičkih kvaliteta poput čestitosti, istinoljubivosti i strpljenja u ličnom i društvenom pogledu.

Zbog kur'anskih principa koji generalno vrednuju ženu u društvenom životu, konkretni primjeri kako žena može participirati u društvu veoma lahko se mogu naći u ranoj islamskoj civilizaciji kod naših dobrih prethodnika- es-selefu-s-saliha.

U ranim godinama islama, žena je imala veoma značajnu javnu ulogu u raznim poljima društvenog života, poput: ekonomije, prosvjete i odgoja, vjerskih nauka i učenja, vojske itd.

Iako je naprimjer, Hadidža b. Huvejlid r.a. prva Poslanikova a.s. supruga, bila poznata kao jedna od najboljih i najstručnijih osoba u trgovini tog vremena! Šta više, Poslanik a.s. nikada joj tu njenu djelatnost, savremenim rječnikom rečeno biznis, nije podcijenio niti omalovažio, nego je prihvatio da bude dio tog posla i bio joj je podrška u svemu tome.

U ratnim vremenima muslimanke su aktivno učestovale u vojsci. Sam Muhammed a.s. je svoje supruge vodio u bitke i na bojna polja. Tako je  Aiša r.a. veoma često bila prisutna u bitkama i tu je naučila mnogo vojnih vještina, poput pregovaranja prije i u toku rata, vođstva, završavanja rata i bitke. Historija islama je puna priča o mnogim muslimankama ratnicama poput Husejbe r.a. (bitka na Uhudu 625 god.), Ummu Umere (bitka Ukraba 634 god.), El-Hansa (Bitka na Kadisijji, 636 god.), Hind b. Utba i Huvejra r.a. (bitka na Jermuku, 637 god.).

Sasvim se slobodno može zaključiti da u prvim stoljećima islama nije bilo bitke bez nekih istaknutih žena-boraca!

Žene su imale još veću ulogu u vjerskom poučavanju i edukaciji. Hazreti Aiša r.a. je jedan od najvećih autoriteta rane islamske nauke! Jedna je od najvećih prenosilaca hadisa Poslanika a.s., jedna je od najvećih pravnica među prvim muslinkama. Njeno poznavanje raznih problema i pitanja joj je donijelo naziv „muftija žena“. Da se razumijemo, ovo ne znači samo da je davala fetve i rješenja samo muslimankama, neprotiv često su je muškarci pitali za mišljenje i fetve.

Druga Poslanikova a.s. supruga h. Hafsa r.a. bila je prvi čuvar originalnog Mushafa tj. Prve cjelovite zbirke Kur'ana! Ovo joj je povjereno što iz počasti to iz njene stručnosti i sigurnosti u pogledu Kur'ana i njegovih sura i ajeta!

Poslanikova a.s. kćerka h. Fatima r.a. je također bila veliki učenjak i učitelj muslimanki i muslimana. Pouzdano se zna da su se prve muslimanke bavile i medicinom, posebno akušerstvom, poljoprivredom, pjesništvom, i svim drugim oblastima života.

Nije bilo ni jednog aspekta života - u prvim generacijama muslimana, gdje se je osjećala potreba za tim a da žene muslimanke to pitanje i aspekt nisu popunile svojim društvenim angažmanom!


Kasnije generacije

Vjerske znanosti, društvena potreba i lični kvaliteti su dozvoljavali prethodno spomenutim i drugim ranim muslimanskim ženama da se aktivno uključe u društveni život islamske zajednice. Također ćemo spomenuti i predstavnice drugih generacija muslimanki: Rabija el-Adevija (umrla 801 god.) je bila veoma poznata kao pobožnjak i učenjak, Sejjida Nefisa (u. 824 god.) - Poslanikov a.s. ženski potomak, je bila veoma ugledna zbog svog znanja i pobožnosti, kćerka Ebu Alija ed-Dekkaka je bila šejh u hadisu i veoma pobožna muslimanka.

Ipak, u kasnijim stoljećima- u 13., 14. i 15 stoljeću, muslimanka sve manje uzima učešća u društvenom životu. U tim stoljećima se bilježi pad ženskih prenosilaca i šejhova u hadisu. Ipak je vrijedno spomenuti Hadidžu b. Muhammed (u.1389 god.) B. Hatun (u. 1391 god.), Hadidžu bint Ali (u. 1468 god.) koje su bile istaknuti učenjaci hadisa.

Slabije učešće žena se posebno moglo i može vidjeti i osjetiti u pitanjima islamskog fikha. Tako je veoma malo ili nimalo istaknutih žena fekiha-pravnika u doba kodifikacije šerijatskog prava. Ta činjenica je doprinijela pogrešnom shvatanju brojnih fikhskih pitanja i propisa vezanih za žene a to je samo po sebi doprinijelo bezbrojnim razilaženjima među muslimanima, tih i sljedećih generacija. Nije pretrjerano kazati da i današnja muslimanka ispašta zbog malog učešća muslimanki u nauci fikha, kako u ranija doba tako i danas!

Tako se je veoma lahko dogodilo da se fekihi složiše da je najčasnije i najvrednije mjesto za ženu ono u kući a to je funkcija majke i supruge kao i kućepaziteljke. Manje vrijedno, ali prihvatljivo je bilo društveno angažovanje muslimanke kao učiteljice u vjerskim znanostima. Naravno i među muškarcima fekihima je bilo mišljenja i glasova koji su pozivali da žena treba da zauzme značajniju ulogu u društvenom životu. Tako se naprimjer, Ebu Hanife i Ibn Džerir et-Taberi slažu da žena može (i nerijetko treba) biti sudac.

Ipak, prevladala je strana i mišljenje koje je ženu muslimanku apsolutno isključilo iz javne sfere a u potpunosti potčinilo u privatnoj sferi. Nerijetko su se ovakva stajališta pravdala raznim pretpostavkama i predrasudama o tome kako bi veće učešće žene u društvu izazvalo zlo i donijelo socijalnu destrukciju cjelokupnog društva.


Moderni pokreti

Savremeno doba je donijelo brojna pitanja i dileme u muslimanski svijet i svijest muslimana i muslimanki. Jedno od glavnih pitanja je pitanje žene i njihovog položaja u društvu. Ovo pitanje traži odgovore u pogledu obrazovanja muslimanki, rada u privatnoj i društvenoj sferi, prava i odgovornosti žena i mnogo drugih pitanja.

Možemo konstatovati da od 1900 god. dolazi do poboljšanja statusa žena muslimanki (kao i statusa žene općenito u svijetu!). One sve više bivaju obuhvaćene edukacijom i obrazovanim sistemom. Poziv na obrazovanje žene se čuo u svim muslimanskim zemljama. Otvorene su brojne škole za edukaciju i odgoj žena i ženske djece, osnovane su brojne institucije i pokreti koji su sve više zahtijevali aktivnije učešće muslimanke u društvu.

Globalni trend globalizacije daje još veće prilike za ženu muslimanku da se aktivnije uključi i društveno angažuje. Tako je danas veliki broj muslimanki koje su učiteljice, nastavnice, profesorice, advokati, doktori, radnice, službenice itd.

Kako muslimanke zauzimaju sve veću ulogu u društvu tako se sve više osvrću na prvu generaciju muslimanki, čiji svijetao primjer nikada neće umrijeti i koji one same pokušavaju sve više oživjeti i po njemu živjeti.

20.07.2009.

Hoću da budem daijka ali...


Živimo u vremenu prepoznatljivom po fesadu i razvratu. Svaka poročnost je u njemu dobrodošla, svaka dobra i lijepa osobina je nazadna i omražena. Zbog toga nas raduje kada susretnemo one koje govore o islamu, ljude poučavaju šerijatskim propisima, a ovakvih je, uistinu, malo. Malo je ovakvih muškaraca, a žena još manje.

Manjina naspram velikog broja muslimana kojima je potreban onaj koji ih upozorava i podučava. Na svakom koraku nailazimo na one koji krše islamske propise, bilo sa akaidske ili šerijatske strane. Mnogi ljudi ne znaju kako da obožavaju Allaha, subhanehu ve te`ala, osim da Mu pripišu sudruga. Kod drugih je akida ispravna, međutim griješe prilikom obavljanja svih vrsta ibadeta, pa i onih koje obavljamo svakodnevno po nekoliko puta, iz neznanja. Mnogi će reći da primjećuju ove greške kod drugih, ali često ništa ne poduzmu kako bi ih ispravili, ili uopće ne ukažu osobi koja ih čini šta je ustvari ispravno, osim što te greške poreknu svojim srcem, a to je "najslabiji vid vjerovanja (imana)". (Muslim, 70)

Kada bi nas neko upitao: Da li želiš biti daijka? Naređivati dobro i odvraćati od zla? Podučavati ljude vjeri i propisima? – nema sumnje da bi naš odgovor bio pozitivan. I kada bi nas upitali ponovno: Zbog čega to ne radiš? – odgovor bi bio različit, zavisno od ličnosti upitane osobe: "Ne znam", "Ja nemam puno znanja", "Stidim se", "Danas svako nečemu poziva", "Ima ko je preči od mene da to radi", "Bojim se da kažem istinu"…..

Zbog čega ova bojazan i strah kada ljudima govorimo o vjerskim propisima, a nema straha i bojazni kada im govorimo o dunjalučkim stvarima?

Trebamo znati da su ovakvi odgovori posljedica slabog imana kod osobe, a ponekad budu i od šejtana. Pokušajmo da obnovimo naš iman kako bismo od sebe napravile istinske pozivatelje u Allahovu vjeru.

Da li smo ikada razmislile o značenju jedne malene sure koju svakodnevno učimo u našim namazima:
"Tako mi vremena, čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje" (Al-Asr, 1-3)?

Tri ajeta koja smo kao djeca naučili, a za njih je imam Šafija, Allah mu se smilovao, rekao: "Da je samo ova sura objavljena ummetu, bila bi mu dovoljna", zbog njenih veličanstvenih značenja. Allah, subhanehu ve te`ala, zaklinje se u ovoj suri vremenom da je svaki insan na gubitku, a zatim izdvaja određenu skupinu ljudi, a to su oni koji su spojili vjerovanje u Allaha i činjenje dobrih djela. Ovi su na dobitku jer su radili za ahiret i nisu ih dunjalučki poslovi odvratili da rade za ahiret. (Tefsir Ibn Kesir)

Ne sumnjam da ćeš se složiti sa mnom da je da`va nešto što će nam svima, ako Bog da, koristiti na ahiretu. "Ashabi, Allah s njima bio zadovoljan, kada bi se sastali, ne bi se rastali dok jedni drugima ne bi proučili suru Al-Asr, a zatim bi se poselamili." (Tefsir Ibn Kesir)

Riječi Allaha, subhanehu ve te`ala:
"A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori: Ja sam doista musliman!" (Fussilet, 33), znače da nema ljepšeg govora od govora kojim se poziva Allahu, jer daija poziva Allahove robove Njemu, a istovremeno je i sam upućen u ono što govori, pa to koristi samome njemu, a koristi i ostalim ljudima, i nije on od onih koji naređuju dobro, a sami ga ne rade, niti od onih koji zabranjuju zlo, a sami ga rade. On naređuje dobro i ostavlja zlo, poziva stvorenja Njihovom Stvoritelju, subhanehu ve te`ala. (Tefsir Ibn Kesir kod spomenutog ajeta) Ovaj ajet trebao bi da u nama makar malo probudi želju za da’vetskom funkcijom.

Također, ono što pojačava iman i želju da se ljudi pozivaju u Allahovu vjeru svakako su riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upućene Aliji, radijallahu anhu: "Tako mi Allaha, da Allah preko tebe uputi samo jednog čovjeka bolje ti je od najboljeg blaga" (Buharija, 2724, Muslim, 4422); i riječi " Prenesite i dostavite od mene pa makar jedan ajet" (Buharija, 3202). Rekao je Ibn Hadžer el-Askalani: "Ajet, tj. jednu rečenicu kako bi svaki slušalac požurio u prenošenju onoga što je čuo, pa makar to bilo i malo, kako bi se sa tim povezalo prenošenje svega što je došlo od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem." (Fethul-Bari)

Stoga se zapitajmo koliko mi znamo i pamtimo Poslanikovih hadisa? Kada bismo ustale i prenijele samo te hadise, nema sumnje da bismo bile od onih koje pozivaju u Allahovu vjeru i sunnet Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Međutim, neophodno je istaći da put da’ve nije posut samo cvijećem i olakšicama nego i trnjem i poteškoćama. Onaj ko krene putem da’ve, morat će se suočiti sa neznalicama, oholima i prkosnima. Zbog toga moramo sa sobom ponijeti "opskrbu" kako bismo se potpomogle na da`vetskom putu, a najbolja "opskrba", poslije korisnog znanja, je – strpljenje. Naime, na ovom putu naići ćemo na uznemiravanja, govorom ili fizičkim nasrtajima, a možda će nas zadesiti i oboje, stoga moramo imati strpljenja kako bismo to sve podnijele i ustrajale. Naš uzor u tome je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jer je on osjetio obje vrste uznemiravanja. Upućivali su mu svakakve riječi, npr. rečeno mu je da je "sihirbaz", "čarobnjak", "pjesnik", "luđak", "lažljivac"…, a također je i fizički napadan, npr. ranjen je u svoje plemenito lice, slomljeni su mu zubi, na njegova leđa bacana je hajvanska utroba, djeca su ga gađala kamenjem, pa mu je Allah objavio: "I otrpi ono što oni govore" (Al-Muzzammil, 10). I pohvalio je Uzvišeni strpljive:
"Između njih smo Mi vođe određivali i oni su, odazivajući se zapovjedi Našoj, na pravi put upućivali, jer su strpljivi bili." (As-Sedžda, 24.)

Znaj, sestro, šta god te zadesilo na putu širenja ove uzvišene vjere, to povećava tvoju nagradu i tvoju vrijednost kod Allaha, subhanehu ve te`ala.

Na putu pozivanja u Allahovu vjeru trebamo se osloniti na Onoga Koji je ovu vjeru objavio, subhanehu ve te`ala, i od Njega trebamo tražiti pomoć, potom iskrenost i samo iskrenost, jer će posrnuti onaj ko ne bude iskren.

Nemojmo se žalostiti ukoliko nam se ne odazovu, neka nam na ovom putu bude uzor Allahov poslanik Nuh, alejhis-selam, koji je svoj narod pozivao: "Hiljadu, manje pedeset godina" (Al-`Ankabut, 14).

I na kraju, trebamo se podsjetiti na nešto što nam često nedostaje na putu da’ve, a to je

pozivanje s mudrošću i lijepom riječju, a ne sa grubošću i oštrinom. Rekao je Uzvišeni:
"Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima se na naljepši način raspravljaj." (An-Nahl, 125.)
Rekao je šejh Sa`di, Allah mu smilovao: "Neka tvoje pozivanje bude pozivanje stvorenja, muslimana i kjafira, Allahovom ispravnom putu, obuhvaćeno korisnim znanjem i dobrim djelima." Mudro pozivanje odnosi se na pozivanje sa znanjem, ne sa neznanjem. Onome ko se poziva predočavaju se dokazi koji su bliži njegovom razumu i shvatanju, što će doprinijeti da njegovo prihvatanje bude potpuno. Ukoliko ne prihvati poziv upućen na ovaj način – mudrošću, onda mu poziv treba uputiti lijepom opomenom, a to je naredba i zabrana propraćena podsticanjem i zastrašivanjem." (Tefsir Sa`di kod spomenutog ajeta)

20.07.2009.

Kako je jedna kršćanka nosila mahramu


 Spencer Wall, kršćanka iz zap. Teksasa, govori o svom iskustvu nošenja hidžaba. Ova studentica engleskog i sociologije odlučila se godinu dana oblačiti kao muslimanka. Prvi put sam Spencer Wall primijetila na času religije i društva pred kraj prošlog semestra. Nije bila previše govorljiva, ali se u velikom razredu isticala zbog marame koja joj je pokrivala kosu, vrat i ramena.

Inače bih je samo ponekad nesvjesno letimice pogledala.  Ali kad nam je otkrila odluku koju je donijela 27. aprila, iznenada sam se uhvatila kako joj posvećujem pažnju.

Spencer Wall, dvadesetogodišnja studentica završne godine sociologije i engleskog odlučila je na godinu dana (počevši od aprila ove godine) preuzeti vanjske karakteristike i način oblačenja "tipične" muslimanke.

Nosi tradicionalnu maramu (hidžab) i široku odjeću i u javnosti ne konzumira alkohol niti jede svinjetinu. Izbjegava dodirivanje i gledanje u muškarce, a usvojila je i čedne navike poput hodanja s rukama uz tijelo ili prekriženim naprijed, kako bi sakrila grudi.

Bila sam u prilici vidjeti kakve joj poglede ljudi svakodnevno upućuju kad smo se nedavno susrele na Kerbey Laneu. Nosila je svijetli zeleno-plavi hidžab. Crna majica dugih rukava i plava suknja „do poda“ otkrivale su samo nekoliko centimetara kože.

Neki od prolaznika su pokušavali prikriti svoju radoznlost, pa su samo kriomice gledali u nju. Ipak, većina se čak nije ni trudila da sakrije svoje iznenađenje ni upadljive poglede. Prošla je pored grupe koja je čekala da sjedne, a dok je odlazila, svi su buljili u njen zatiljak. Jedan od momaka je čak kolutao očima.

"Ne iznenađuje me to", rekla mi je kad sam joj ispričala za grupu. "Pogledaj malo oko sebe. Nisu jedini."

Insistira da njena odluka nije društveni eksperiment već lični pokušaj da iz toga nešto nauči. Rekla mi je da je kao bjelkinja iz malog grada u zapadnom Teksasu željela znati kakav je osjećaj biti dio "upadljive manjine".

"Ja ne predstavljam muslimanke niti muslimansku zajednicu", kaže. "Samo želim znati kakav je osjećaj provesti neko vrijeme u njihovoj koži."

Na početku je Wallova onima koji su je zasipali pitanjima poput: "Odakle si?" pokušavala objasniti kako je to samo iskustvo iz kojeg želi nešto naučiti. Sad je odustala od toga. Kad je sad ljudi upitaju zašto se tako oblači, odgovori im samo da nije muslimanka, ali da nosi hidžab jer je to njena vlastita odluka.

Ovakvo objašnjenje nije sasvim neistinito, jer priznaje da ne može izaći iz kuće bez hidžaba.

"Nedavno sam odlučila da ću pokušati da ne nosim hidžab 24 sata. Nisam uspjela izdržati ni pola tog vremena."

Wallova kaže kako ljudi različito reaguju na njenu maramu. Jedan čovjek se buljeći u nju zabio u izlog u Wall-Martu. Grupa gostiju u restoranu gdje radi odbila je da ih ona posluži. Ista ta grupa nazivala ju je podrugljivim imenima. Ipak, kako kaže, većinu vremena je ljudi uljudno izbjegavaju.

"Nije da mi se momci više ne udvaraju, ali sad to rade na drugačiji način. S više poštovanja, manje napadno."

Ovo iskustvo ju je navelo da obrati pažnju na sitne detalje zbog kojih je tradicionalni islamski način života teško prakticirati u SAD-u. Jednog dana je u prodavnici odjeće morala zamoliti prodavačicu da joj da čaršaf da prekrije rupu između poda i vrata kabine kako joj se noge ne bi vidjele prilikom presvlačenja.

Kaže kako je u neke od najneugodnijih situacija dovodi njen posao konobarice koji podrazumijeva fizički kontakt sa strancima, koji muslimankama nije dozvoljen.

Ona je naučila da cijeni ovaj vid privatnosti i da ga, u nekim aspektima, poštuje. Možda je jedan od najmanje očekivanih rezultata ovog iskustva njena novootkrivena posvećenost kršćanstvu. Islam od svojih sljedbenika zahtijeva da se mole Bogu pet puta dnevno, a prva molitva je već u 5 sati ujutro. Iako Wallova još ne prakticira ovaj običaj, priznaje da će to u budućnosti možda i raditi, a već se moli sve češće.

"Živimo u društvu koje je jako nesvjesno svakodnevnih vjerskih dužnosti. Kroz ovo iskustvo sam postala mnogo svjesnija Boga."

Tokom cijelog našeg razgovora sam žarko željela da s njom razgovaram o najočitijoj temi, ali tu diskusiju nisam mogla započeti bez izvinjenja i opravdanja. Zar se ne osjeća ograničenom ili čak potlačenom zbog načina života koji prakticira?

Njena otvorenost i spremnost da razgovara o takvoj temi potvrđuje utisak koji sam stekla o njoj. Stalno me uvjerava da je uredu da joj postavim čak i najprovokativnija pitanja i da razgovaramo o svemu, čime se očituje zrelost i inteligencija kakvu rijetko susrećemo među dvadesetogodišnjacima.

"Ovo iskustvo me je naučilo da poštujem ženinu odluku da ostane kod kuće i brine o djeci ili da nosi hidžab ili da bude generalni direktor velike kompanije" kaže Wallova.

Dok završava rečenicu, primjećujem mladu ženu kako joj bulji u zatiljak. Oči joj prate konture jarko obojenog šala, a zatim naglo skreću. Više ne osjećam sažaljenje prema Wallovoj niti vjerujem da je obraćanje pažnje na nju rezultat prezira i straha, već se pitam da li je tu djevojku  hidžab zapravo zaintrigirao.

Wallova priznaje kako kosu otkriva samo u potpuno privatnom okruženju. U tom trenutku osjećam ljubomoru što neko toliko cijeni nešto što ja uzimam zdravo za gotovo.

20.07.2009.

Najnovija naučna istraživanja

potvrdila superiornost islamskog načina odijevanja

Kada je psiholog Susan Fiske s timom istražitelja s Princeton Univerziteta izvršila MRI (magnetna rezonanca tijela, op. prev.), skeniranje mozga heteroseksualnih muškaraca kojima su predočene slike koje pokazuju oskudno odjevene i potpuno odjevene muškarce i žene, zaključili su da muškarci bez ikakvog odstupanja reagiraju na oskudno odjevene žene. Što 1182 manje nose, to je vjerovatnije da će frontalni korteks (najvažniji dio mozga koji se odnosi na djelovanje samorazvojnih tehnika je prednji dio kore velikog mozga, tj. Frontalni korteks regulacija neuroendokrinih funkcija, ciklusa budnosti i spavanja, raspoloženja,apetita, seksualnog ponašanja, op. prev.) i gyrus temporalis medius (važan za vizuelnu percepciju, op. prev.) ‘‘proraditi’’. Oprezna budi sestro muslimanko 1 - DOWNLOAD

Ova područja mozga su povezana s izazivanjem erekcije, masturbacijom, i pozivaju na ‘‘hitno reagovanje’’. ‘‘To vam je tako kao da su odmah pomislili na to kako bi mogli imati spolni odnos’’, objasnila je Fiske tokom godišnjeg sastanka Američke asocijacije o napredovanju nauke, održanog u Chicagu, 12. - 16. februara ove godine. ‘‘Oni reagiraju na ove fotografije kao što ljudi reagiraju na objekte’’, izjavila je ona. Testovi pamćenja koji su sprovedeni na ispitanicima pokazali su da se većina njih najbolje sjećala fotografija žena u bikiniju (koje su im predstavljene samo tjelesno bez prikazivanja glave), iako su im fotografije predočene samo djelić sekunde. Fiske i njezin tim su dalje ispitivali reakcije na neprijateljsko seksističko ponašanje. Oni su utvrdili da oni koji su ocijenjeni kao znatno neprijateljski imali su manje aktivnosti na poljima mozga koji je povezan s obzirnošću prema mislima i osjećanjima druge osobe (fenomen poznat kao mentalizacija) dok su posmatrali izazovne slike žena u bikiniju. ‘‘Oni nisu razmišljali o njihovim intelektualnim sposobnostima’’, izjavila je Fiske.

Seksualno izazovne žene posmatraju se kao manje vrijedne osobe

Prema studiji, kada se muškarčeva mentalizaciona mreža zatvori, to znači da on seksualno izazovnu ženu vidi manje vrijednom osobom. Ovaj tip dehumanizacije ranije je rijetko promatran u laboratorijama, izjavila je Fiske, samo jednom ranije, prema nedavnom članku u National Geographicu, kojinavodi studiju gdje su ljudima prikazivane fotografije beskućnika i narkomana. U slučaju s oskudno odjevenim ženama, ipak, muškarci ne pokazuju ista osjećanja izbjegavanja kao što to rade s beskućnicima, koje društvo često izbjegava. Umjesto toga, oni su poželjeli da gurnu, opipaju ili zgrabe objekat, sve u prvom licu izrečeno - to su riječi koje su ispitani muškarci povezali sa slikama žena u kupaćim kostimima. Mina Cikara, s Princeton Univerziteta, koja je bila uključena u sprovođenje ispitivanja, dodala je da muškarci ne gledaju na isti način svoje supruge ili sestre kao što to rade s provokativnim slikama žena. Osim toga, muškarci su slike žena koje su bile u potpunosti obučene povezivali s riječima u trećem licu, poput ona gura, ona pipa i ona grabi, koji prema Fiske impliciraju da muškarci potpuno obučene žene posmatraju kao one koje su dominantnije od njih, a ne kao objekte kojima se može manipulirati.

Više odjeće, više poštovanja

Prema Fiskeovoj, rezultati studije imaju veoma važne posljedice za žene, naročito na radnim mjestima, budući da posmatranje izazovnih slika žena kod muškarca uzrokuje kako će kasnije posmatrati i ophoditi se prema ženi. Studija o muškoj dominaciji, koju je sproveo profesor na Univerzitetu Lawrence, Peter Glick, također je pokazala da stručne žene koje oblače provokativnu odjeću na svojim radnim mjestima su od strane svojih saradnika okarakterisane kao manje kompetentne i manje inteligentne, naročito ako rade na višim pozicijama nadređenih. Prema diversityjob.com, studija profesora Glicka predlaže da se ‘‘žene na višim pozicijama i na mjestima nadređenihmoraju oblačiti skromnije i konzervativnije kako bi imale poštovanje svojih kolega’’. Nekoliko studija također pokazuje vezu između gledanja pornografije i nasilja nad ženama, uključujući silovanje i seksualno zlostavljanje. U ratovima u Bosni i Iraku, vojnici koji su počinili svirepe zločine i dehumanizovali drugu stranu često su predstavljali redovne gledatelje pornografije, ili su čak gledali pornografiju s ciljem ‘‘duhovnog uzdizanja’’ za ubijanje. Fiske je uporedila rezultate svojestudije sa studijama koje prikazuju da gledanje televizije može učiniti bezosjećajnim na posljedice nasilja. ‘‘Morate biti svjesni učinka ovih slika na ljude’’, izjavila je Fiske Daily Princetonianu ‘‘One nisu neutralne. One imaju utjecaj na to kako ljudi misle o drugim ženama.’’

Hidžab – dostojanstvo i povjerenje

Uprkos dokazima koji pokazuju prednosti skromnog i tradicionalnog odijevanja, medijsko opisivanje hidžaba često prikazuje muslimanku kao žrtvu ugnjetavanja, umnog kontroliranja i zlostavljanja. Karen Danielson, međutim, tvrdi da joj nošenje hidžaba daje ujedno i dostojanstvo i povjerenje. Danielson, Amerikanka koja živi u Jordanu, nosi hidžab već više od 20 godina, a počela ga je nositi ubrzo nakon što se vratila islamu 1983. godine. ‘‘Kada hodam u javnosti, niko me ne gleda niti sudi o meni na osnovu moje seksualnosti ili odsustva istog, ili na osnovu toga kako privlačim ili ne privlačim muškarce’’, objasnila je ona. ‘‘Određujem se na osnovu svog ponašanja i inteligencije, što i moje oblačenje podržava, ja sam smjerna u svojoj skromnoj odjeći. Na taj način osjećam damogu biti ono što jesam, jedinstveni pojedinacsa sopstvenimglasom’’, dodala jeSumeja Finnigan. ‘‘Ne prilagođavam se većinii onome šta će oni reći i oblačiti, i zbog toga sam to ja, što je poprilično oslobađajuće.’’ Belkisa Mohammed, Amerikanka koja se vratila islamu 1979. godine, ima slične stavove i ona kaže da hidžab promoviraskromnost, kako za ženu tako i za sve one oko nje. Mohammed koja živi u Saudijskoj Arabiji i pokriva i svoje lice pored ostatka tijela, kaže da njen način oblačenja ‘‘prouzrokuje da se drugi, naročito muškarci, ne osjećaju tako slobodnim da se upuštaju u nepotrebne razgovore’’.

Hidžab je sigurnost

‘‘Potpuno se osjećam sigurnijom dok nosim hidžab i oblačim se,uopćeno, skromno’’, izjavila je Cari Abudeyeh, druga Amerikanka koja živi u Jordanu i muslimanka je već 12 godina. ‘‘Osjećam da je to moja zaštita kako muškarci ne bi buljili u mene i pokazivali nepoštovanje prema meni i mojim granicama. To je prepreka za sprečavanje ili promjenu tog prvog instinktivnog pogleda kada vas muškarac pogleda i provjerava, a i posmatra ‘jeste li čemu’, prepreka koja štiti od seksualnih osjećaja koje ne namjeravate da prouzročite kod njih ili ideja u njihovim glavama koje su zasnovane na provokativnom oblačenju.’’ Ona je ocijenila da je to ‘‘zaštita od ljudi da vam se ne približavaju na neprikladan način,pomažući u utjecaju na njihove odluke kako će stajati pored vas, razgovarati s vama, gledati u vas ili čak spriječiti da vas dodiruju’’. Finnigan, koja je izLondona, upoređuje nošenje hidžaba, koje ona opisuje kao ‘‘čin poslušnosti Stvoritelju’’, koji ‘‘ženu čini sigurnijom kako u bukvalnom smislu tako i u duhovnom’’, s osjećanjima ranjivosti koje je iskusila prije prihvatanja islama i hidžaba 1999. godine. ‘‘Bilo je vremena kada sam željela da budem više pokrivena da bih mogla izaći iz kuće a da ne brinem o tome ko bi me mogao slijediti’’, izjavila je Finnigan. ‘‘Svake večeri bih se izlagala opasnosti i vraćala bih se kući uvijek gledajući preko ramena u strahu da ću biti napadnuta ili silovana. Uvijek će biti onih koji žele ili mogu napasti žene bez obzira na njihovo ponašanjeili stil oblačenja’’, priznaje Mohammed. Ipak, ona vidi muslimanski hidžab kao ‘‘dodatnu zaštitu u odbijanju mogućih fizičkih pristupa’’. ‘‘Jedan od glavnih ciljeva hidžaba jeste zaštita žene od pogleda ljudi slabog morala i od onih koji se žele upuštati u protupravna svjetovna uživanja’’, izjavio je šejh Rijad el-Musejmiri, profesor na Univerzitetu El-Imran u Rijadu. ‘‘Muslimanka se razlikuje od bezbožnih žena, ona zaslužuje poštovanje.’’ Prema islamtoday. com, pojedini zapadnjaci pretpostavljaju da pokrivanje glave za ženu znači pokazivanje njenog pokoravanja muškarcu. ‘‘To nema nikave veze s istinom. Kur’an eksplicitno navodi da je razlog njenog takvog oblačenja da bi bila poštovana.Poruka koju žena daje oblačeći se na ovakav način jeste: Poštuj me
zbog onoga što jesam. Ja nisam seksualni objekat.’’

04.07.2009.

O ŽENE PROBUDITE SE!!!

 U zadnje vrijeme pojacana je zenska smotnja na nasim prostorima, sve dok nije postala jedna od najvecih u evropskim zemljama.Smutnja se javlja u obliku razgolicavanja,bluda i svega sto se kosi sa nasom lijepom vjerom i tradicijom koja nejma nista zajednicko s danasnjom nosnjom.Djevojke kao da su se pocele takmiciti koja ce vise pokazati svoje tijelo i to iz sljedecih razloga:
                     -radi ljepote;
                     -slijepo imitiranje i sljedenje drugih;
                     -teznja za"savremenoscu i emancipacijom" i bojazan kako ne bi bile prozvane zaostalim,fundamentalistima,nekulturnim i sl.;
                     -nedostatak stida;
                     -da privuku paznju na sebe kako bi bile razlicite od drugih;
                     -nazalost na sve ovo ima uticaja i porodica,jer mnogi roditelji ponosni su na svoje kceri koje pokazuju ljepotu svoga tijela.
Svemu gore navedenom je uzrok slabljenje vjere.


Posljedice razgolicavanja su sljedece:


1.Allahova srdzba zbog neslijdenja Njegovih naredbi.Kaze,dz.s.:"A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ista osim onoga sto je i onako spoljasnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;neka ukrase svoje ne pokazuju drugima,to mogu samo muzevima svojim, ili ocevima svojim, ili ocevima muzeva svojih, ili sinovima svojim,ili sinovima muzeva svojih,ili braci svojoj,ili sinovima brace svoje, ili sinovima sestara svojih,ili prijateljicama svojim,ili robinjama svojim, ili  djeci koja jos ne znaju koja su stidna mjesta zena; i neka ne  udaraju nogama svojim da bih se cuo  zveket obuce njihove i nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allaha bojte,o vjernicida bihste postigli ono sto zelite."(sura En-Nur,31 ajet). Ebu Hurejre,r.a.,prenosi da je Allahov poslanik sallallahu alejhi we selleme,rekao:"Dvije vrste stanovnika Dzehenema necu vidjeti: narod s bicevima u rukama koji su poput kravljih repova,i njima udaraju ljude; i zene, obucene a otkrivene, koje zanose u hodu,i druge tome pozivaju, i okrenute od pokornosti allahu, glave im kao krive grbe deve. One nece uci u Dzenet niti ce osjetiti njegova mirisa, a zasigurno se njegov miris osjeca na  ogromnoj daljini."(biljezi Muslim)
2.Nosenje svoga tereta i tereta onih koje ih slijede. Kaze Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selleme "Ko uvede jedan lijep obicaj u islam imat ce za to nagradu,i nagradu za sve  one koji poslije njega to budu radili,a da se ne umanji njihova nagrada. A ko uvede u islam jedan ruzan obicaj bit ce mu  teret i teret za sve one koji ga cine poslije njega,bez umanjenja njihovog tereta." (hadis biljezi Muslim)

3.Muskarci koji ne obore poglede svoje od razgolicene zene zaradit ce grijehe, ali i ta zena koja je bila razlog tom grijehu.
4.Razgolicene zene mogu biti razlog Allahove srdzbe na njihove staratelje koji ih nisu uputili na dobro.
5. Ebu-Hurejre,r.a., prenosi: "Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selleme,prokleo je covjeka koji nosi zensku odjecu, a zenu koja nosi musku odjecu."(hadis biljezi Ebu-Davud, sahih) Sadasnja zenska (neislamska)nosnja uveliko lici na musku.
6.Neislamska nosnja umanjuje bogobojaznost prema Allahu,dz.s., i takve osobe lahko upedaju u grijehe i udaljavaju se od vjere.
7.Smanjenje stida.Ebu-Hurejre,r.a., prenosi da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we selleme,rekao : "Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko (dijelova),ili sezdeset i nekoliko dijelova. Najvrednije je svjedocenje da nema drugog boga osim Allaha, a najnize uklanjanje prepreke(onoga sto smeta) s puta; a i stid je dio imana."(Muttefekun-alejhi)

8. Razgolicene zene najvise su izlozene fizickom zlostavljanju. Allah.dz.s., u suri El-Ahzab u 59ajetu kaze: "O vjerovjesnice, reci zenama svojim,i kcerima svojim, i zenama vjernika neka spuste haljine svove niza se. Tako ce se najlekse prepoznati pa nece napastovane biti. a Allah prasta i samilostan je." Do danasnjeg dana u americkom drustvu to je jedan od velikih problema koji se ne mogu rijesiti.
9. Sirenje bluda,sto ima za posljedicu sirenje polnih bolesti,kao sto je sida, sifilis, gonoreja ...itd. takode,kao posledica bluda radaju se vanbracna djeca, koja u vecini slucajeva bivaju izvor kriminala.
10. Medu danasnjom omladinom sve je rasirenije zaziranje od bracnih veza.
11. Nemoralno ponasanje supruznika, sto dovodi do raspada porodice i zaceca vanbracne djece.
12. Razgolicenost tijela moze dovesti do opkotine, razlicitih stupnjeva raka koze, toplotnog udara i slicnih bolesti. Ostecenje ozonog omotaca uzrokovalo je globalno zagrijavanje Zemlje, koje dovodi do promjene klime na nasoj planeti. To se vidi i iz rijeci zamjenika ministra zdravlja u vladi Federacije Farisa Gavrankapetanovica: "Ozonski omotac iznad BiH nije probijen, ali je stanjen, pa se moze govoriti o tropskim vrucinama... Zbog stanja ozonskog omotaca ultraljubicasto djelovanje suncevih zraka je jako opasno,pa moze izazvati i rak koze."


Zar nije vrijeme da nase majke,setre,kceri,dodu tobe i slijede Allahove naredbe,prije dolaska smrtnoga casa, koji ne zna za mladost niti starost. Nemojte slijediti tzv.modne trendove koji se skoro uvijek kose s islamskim nacinom nosnje niti slusati sladunjave izraze"savremenost, kultura..."niti dopustiti da vas zastrasuju izrazi "fundamentalizam,zaostalost,nazadovanje"... Vrijeme je da se vratite izvorima svoje vjere, koji vam nareduju nosenje islamske odjece, pri cemu nemate izbora, da li da prihvatite ili ne,ako zelite da se zovete muslimankama. Kaze Allah,dz.s. u suri Al-Ahzab u 36ajetu: "Kada Allah i Poslanik Njegov nesto narede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahodenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika ne poslusa, taj je sigurno skrenuo s Pravog puta."(Al-Ahzab 36ajet) Jer Onaj Koji vam nareduje zna sta je naj bolje za vas od vas samih. Islamska nosnja nije samo za mevlud,tevhid ili za vrijeme obavljanja namaza, niti je ogranicena samo na arapski ili neki drugi narod. Islamsku nosnju je haram skinuti medu muskarcima osim onih koji su navedeni u Kur'anskom ajetu sure En-Nur,31ajet.

04.07.2009.

Fetva

STIDNO MJESTO ŽENE PRED ŽENOM      

PITANJE: Mnoge žene spominju da je stidno mjesto žene pred ženama od pupka do koljena. Neke se uopće ne ustručavaju obući tijesnu ili otvorenu odjeću …

ODGOVOR: Muslimanka treba biti ispunjena stidom i čestitošću kako bi bila lijep uzor svojim sestrama muslimankama. Ne treba otkrivati pred njima osim ono što su običajile otkrivati žene koje se pridržavaju  vjere jedne pred drugima. To je bolje i opreznije. Opuštanje (lahkomislenost) u otkrivanju onih dijelova tijela za čijim otkrivanjem ne postoji nikakva potreba vodi k opuštanju i otkrivanju koje je Šerijat zabranio.


Noviji postovi | Stariji postovi




<< 04/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930


LOGO BLOGA

Zena u islamu


MOJI PRIJATELJI

Hikaje- mudrosti
U Ime Allaha,Milostivog,Samilosnog!
AlHaqqa
Ishranom do zdravlja
seherbosna
Mejja-Su
JEDNOĆA STVORITELJA
HADISI
Prirodna kozmetika
ensarijka
Put ka oprostu Milostivog Gospodara.
الاسلام هو حياتي -Islam je moj zivot
Ograničena vremenom
Čudan zeman nastade
Kozarački kuhar
Govor srca
posebnadjevojcica
Studio Islama
OAZA ISLAMA
**EhlenWeSehlen to Zeyyneb blog to ISLAM blog**
Studio-Din
klikni nes se pokajati
SamirSandzak
MirisLjiljana
Tisina duse
Ruhul atire
Cool Sofra
DOVE i HADISI
Pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete ?
sisters only
و قل رب زدني علما
Lijepe DOVE
Pomozi drugom bit ces sretan/na
SNAGOM VJERE DO SAVRŠENSTVA DUŠE
Proud Muslimah
*******Meryem******
... ne gubite nadu u Allahovu milost ...
Mozes biti najsretnija zena
više...


"One su (žene), uistinu,druga polovica muškarcima." (Ahmed, Ebu Davud, Tirmizi, Ed-Daremi)








O vjernici, zabranjuje vam se da žene kao stvari nasljeđujete, preko volje njihove, i da im teškoće pričinjavate, s namjerom da nešto od onoga što ste im darovali prisvojite, osim ako budu očito zgriješile.




S njima lijepo živite! A ako prema njima odvratnost osjetite, moguće je da je baš u onome prema čemu odvratnost osjećate Allah veliko dobro dao










BROJAČ POSJETA

24353